Šta je test samostalnosti preduzetnika i šta treba da znate

Test samostalnosti je grupa od devet kriterijuma čijom primenom se kroz poresku kontrolu utvrđuje samostalnost preduzetnika u odnosu na nalogodavca (pravno lice koje predstavlja de facto poslodavca), pa ako se utvrdi da postoji nesamostalnost na svaku transakciju obavljenu sa nalogodavcem plaća 20 odsto poreza na bruto iznos i 25,5 odsto doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Nesamostalnost bi bila utvrđena ako preduzetnik ispunjava pet od devet pobrojanih kriterijuma.

Teret dokazivanja nesamostalnosti je na poreskim inspektorima odnosno poreskoj kontroli, a ispitivanje kriterijuma ne može se ekstenzivno tumačiti i primenjivati u drugoj vrsti postupka.
Poreska kontrola u testu proverava odnos preduzetnika i nalogodavca po kriterijumima radnog vremena, odsustva i odmora, korišćenju prostorija, usavršavanja i stručnog osposobljavanja, angažovanja preko oglasa ili posrednika, obezbeđivanju sredstava za rad odnosno novca za njih, rukovođenje, stepena ostvarenih prihoda od jednog nalogodavca, rizika za obavljeni posao, ugovorene zabrane konkurencije i trajanju angažovanja tokom godine.

Kriterijum 1.

Radno vreme, odmor i odsustva preduzetnika

Nalogodavac ne bi trebalo da učestvuje u vremenskom rasporedu obavljanja samog zadatka odnosno preduzetnik koji sa njim sarađuje mora samostalno da raspoređuje svoje vreme rada koje mu je potrebno za izvršenje zadatka.

U pogledu ispunjenosti ovog kriterijuma poreski inspektor utvrđuje da li postoji obaveza preduzetnika da bude na raspolaganju nalogodavcu u određenom vremenskom periodu i da li je takva obaveza u skladu sa instrukcijama nalogodavca i nalozima u datom vremenskom periodu ili je takva obaveza uvedena u cilju nadzora nad rezultatom rada preduzetnika.
Ispunjenost ovog kriterijuma se utvrđuje uvidom u ugovor koji preduzetnik ima sa svojim nalogodavcem kojim se reguliše saradnja.

Kriterijum 2.

Korišćenje prostorije za rad

Samostalni preduzetnik bi trebalo da obavlja svoje delatnosti u svojim prostorijama, koje on samostalno koristi po osnovu ugovora o zakupu ili eventualno kao vlasnik nepokretnosti, a u prostorijama nalogodavca boravi povremeno u zavisnosti od prirode angažovanja i potreba posla. Činjenica da preduzetnik posećuje nalogodavca kako bi mu podnosio izveštaje ili dogovarao dalje poslove, pri čemu koristi prostorije nalogodavca za rad, ne znači istovremeno da preduzetnik inače koristi prostorije nalogodavca za potrebe obavljanja poslova koji su mu povereni od strane nalogodavca.

Poreski inspektor ispunjenost ovog kriterijuma proverava na više načina npr. uvidom u registar privrednih subjekata koji vodi APR iz kog se utvrđuje da li preduzetnik i nalogodavac imaju registrovanu istu adresu sedišta, zatim uvidom u ugovor o poslovnoj saradnji, uvidom u ugovor o zakupu koji je zaključio preduzetnik, kontrolom računa odnosno drugih troškova koje ima nalogodavca iz kog bi se utvrdilo da li isti plaća komunalne troškove koje terete takav prostor, pregledom evidencija o pristupu poslovnim prostorijama nalogodavca, radi utvrđivanja dužine i učestalosti trajanja boravka preduzetnika u prostorijama nalogodavca.

Kriterijum 3.

Organizacija stručnog osposobljavanja ili usavršavanja preduzetnika

Angažovanje preduzetnika podrazumeva da je već obučen tj. osposobljen za izvršavanje zadataka za koje je angažovan. Jedino ukoliko je preduzetnik učestvovao u obuci namenjenoj nekom specifičnom pitanju koje je neophodno radi obavljanja zadataka za koji ga angažuje nalogodavac, u tom slučaju kriterijum 3 nije ispunjen.

Nejasno je kako bi poreski inspektor utvrdio ispunjenost ovog kriterijuma, jer spisak lica koja pohađaju seminare i stručna osposobljavanja nije javno dostupan, a to nije ni računovodstveni dokument. Kao moguće opcije javljaju se saslušanje stranaka u poreskom postupku tokom kog bi preduzetnik izjavio na zapisnik tu činjenicu ili možda pre detaljnija poreska kontrola nalogodavca kojim su utvrđeni računi kojima se plaćaju troškovi koje je nalogodavac snosio na ime stručnog osposobljavanja preduzetnika. Zaključujemo da je ovaj kriterijum teško utvrditi za domaćeg, a skoro nemoguće za stranog nalogodavca.

Kriterijum 4.

Pitanje u pogledu načina angažovanja preduzetnika odnosno da li je preduzetnik angažovan nakon javnog oglasa za posao koji je postavio nalogodavac

U pogledu ispunjenosti ovog kriterijuma, bitno je da je preduzetnik angažovan ili preko sredstava informisanja ili tako što je nalogodavac angažovao treće lice koje se bavi pronalaženjem lica podobnih za radno angažovanje. Dovoljno je da jedan od ovih elemenata bude ispunjen, da bi kriterijum bio ispunjen. Samostalnost se procenjuje na osnovu sadržine oglasa, jer se navode sposobnosti i znanja koje bi angažovano lice trebalo da ima i opis poslova koje će takvo lice raditi. Upravo zato poreski inspektor analizira sadržinu oglasa nalogodavca.

Za utvrđenje ispunjenosti kriterijuma može se uzeti istorija oglasa za posao ponuđenih na domaćim sajtovima za pronalaženje posla ili spisak upućenih lica od strane Nacionalne službe za zapošljavanje. Zaključujemo da je izuzetno teško dokazati ovu stavku u odnosu na strane nalogodavce.

Kriterijum 5.

Nalogodavac obezbeđuje osnovni alat, opremu ili druga osnovna materijalna ili nematerijalna sredstva potrebna za redovan rad preduzetniku, osim specijalizovanih alata, opreme ili drugih specijalizovanih materijalnih ili nematerijalnih sredstava

Poreski inspektor utvrđuje koju opremu, alatke i druga materijalna/nematerijalna sredstva preduzetnik koristi, da li je preduzetnik vlasnik ili zakupac takvih sredstava i ukoliko nije, ko je vlasnik itd. Ukoliko je opremu (najčešće kompjutersku) ustupio poslodavac nabavkom i ustupanjem preduzetniku, smatralo bi se da je ovaj kriterijum ispunjen. Napominjemo da se kod stranih nalogodavaca slanjem opreme iz inostranstva prilikom uvoza opreme obračunava i plaća carina i PDV, koju često zatim taj isti preduzetnik fakturiše svom nalogodavcu. Takva faktura bi svakako bila korišćenja kao dokaz ispunjenosti ovog kriterijuma.

Odnosi se i na to da li nalogodavac ili povezano lice s nalogodavcem rukovodi procesom rada preduzetnika ili postoji razumna kontrola i nadzor od strane nalogodavca.

U pogledu upravljanja procesima rada poreski inspektor će utvrđivati koja je uloga nalogodavca u nadzoru aktivnosti. Ako je ta uloga veća onda je samostalnost preduzetnika manja.

Kriterijum 6.

70% prihoda dolaze od istog nalogodavca ili od povezanog lica s nalogodavcem

Samostalni preduzetnik bi trebalo da radi istovremeno za više svojih klijenata ili nudi svoje usluge spektru klijenata na određenom geografskom području. Rad za jednog klijenta na njegovom geografskom području ne smatra se samostalnim preduzetništvom.

Proverava se na osnovu raspoložive dokumentacije (knjige ostvarenog prometa, računa izdatih od preduzetnika i izvoda sa bankovnih računa) i informacija, na osnovu kojih se određuje učešće prihoda od jednog nalogodavca u ukupnim primanjima. Paušalno oporezovani preduzetnik ima pravo da godišnje ostvaruje promet do 6 miliona dinara kako bi nastavio takav status. Bez obzira na ukupni promet preduzetnika u godini, bio on 5.990.000 dinara ili 2.000.000 dinara, ukoliko 70% i više ukupnog prihoda paušalca potiče od jednog nalogodavca, smatra se da paušalac ispunjava ovaj kriterijum.

Posmatra se u periodu od 12 meseci od dana kontrole, tako da bi izdate fakture, osim po različitosti nalogodavaca morale biti i vremenski diverzifikovane.

Kriterijum 7.

Klauzula o preuzimanju rizika za ispunjenje ugovornih obaveza

Ukoliko preduzetnik obavlja poslove iz delatnosti nalogodavca ili povezanog lica s nalogodavcem, a za tako obavljene poslove njegov ugovor o angažovanju ne sadrži klauzulu po kojoj preduzetnik ili preduzetnik paušalac snosi uobičajeni poslovni rizik za posao isporučen klijentu nalogodavca ili povezanog lica s nalogodavcem, ukoliko takav klijent postoji, smatraće se da ovaj kriterijum nije ispunjen.

Ispunjenost kriterijuma utvrđuje se uvidom u ugovor sa nalogodavcem.

Kriterijum 8.

Zabrana preduzetniku da posluje sa drugim nalogodavcima, osim sa direktnom konkurencijom

Poreski inspektor u pogledu ispunjenosti ovog kriterijuma utvrđuje uvidom u ugovor da li su preduzetnik i nalogodavac ugovorili da preduzetnik ne sme da posluje sa drugim nalogodavcima, odnosno da ne sme da ima nijednog drugog klijenta. Ova zabrana se ne odnosi na direktne konkuretne postojećeg nalogodavca.

Kriterijum 9.

Broj radnih dana preduzetnika u toku jedne godine

Ukoliko preduzetnik obavlja aktivnost uz naknadu za nalogodavca, neprekidno ili sa prekidima 130 ili više radnih dana u periodu od 12 meseci koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini ovaj kriterijum bi bio ispunjen. Obavljanje aktivnosti u jednom radnom danu smatra se u bilo kom periodu u toku radnog dana između 00 i 24 časa.

Još važnih informacija

Test samostalnosti ne odnosi se samo na paušalce, već i na preduzetnike-knjigaše, odnosno one koji su se odlučili voditi knjige, bili oni sa prijavljenom ličnom zaradom ili ne. U praksi se često neko odluči da za jedan posao registruje preduzetničku radnju zbog poreskog tretmana određenog priliva. Npr. „uleti vam posao“ na osnovu kog treba da zaradite veći iznos naknade, recimo 20.000.000 dinara. Registracijom preduzetničke radnje sa prijavljenom zaradom radi naplate ovog iznosa je poreski najracionalniji izbor jer naplatom tog iznosa preko preduzetničke radnje sa prijavljenom zaradom osnivača to lice ne bi plaćalo porez i doprinos na zaradu naspram tog iznosa, nego naspram svoje prijavljene zarade, a ovaj iznos čini prihod na koji se plaća porez po stopi od 15%, što je daleko manje nego što bi lice plaćalo da je naknadu ostvarilo preko DOO. PDV obračun za tu cifru je posebna priča i o tome postoje različita tumačenja i zavisi i od odnosa sa nalogodavcem. Međutim i ovaj preduzetnik morao bi položiti test samostalnosti kako bi mu posao bio isplativ, a budući da bi celokupan prihod poticao od jednog nalogodavca, da tokom svog rada isti bi vremenski bio angažovan samo od jednog nalogodavca, ispunjenost još tri od devet kriterijuma zavisio bi od teksta ugovora zaključenog sa nalogodavcem.

Postavlja se pitanje, ukoliko se testom utvrdi nesamostalnost, ko plaća porez, nalogodavac ili preduzetnik? Da li postoji mogućnost prevaljivanja poreske obaveze na nalogodavca?

Ukoliko su Vam potrebne konsultacije oko primene testa samostalnosti, oko kontrole vašeg ugovora o saradnji sa nalogodavcem, oko sastavljanja teksta ugovora za vas i veći broj kolega, slobodno nas kontaktirajte.

Ukoliko dospete u nezavidan položaj da vaše poslovanje bude predmet poreske kontrole, ističemo da je prilikom poreske kontrole apsolutno neophodno angažovati advokata radi zastupanja u poreskom postupku.

Nemanja Antić, advokat